Glodanje je obrada gdje je moguće obrađivati pravokutne, kvadratne, pločaste i cilindrične predmete. Na strojevima s dodatnim osima rotacije moguće je napraviti složene 3D modele i oblike u samo jednom zahvatu.
Ovdje je više fokus na strojne elemente koji su najčešći u metalnoj industriji.
Kroz članak smo opisali neke od važnih koraka u procesu izrade predmeta glodanjem. Neki od tih koraka su sljedeći:
- Stezanje i stezne naprave
- pripravak i rezanje pripravka
- priprema pripravka za obradu
- podešavanje postavki pripravka u CAM software-u
- određivanje baze obratka i odakle početi s obradom
- određivanje broja zahvata/stezanja i broja operacija
Stezne naprave i alati
Predmet obrade potrebno je pričvrstiti. Kod glodalica je ravan radni stol na kojemu se nalazi stezna naprava ili stezni alat, a kod tokarilice je to amerikaner, odnosno stezna glava.
Prilikom montaže stezne naprave, škripca na stol stroja potrebno je istu centrirati, ili dovesti u položaj paralelan s X osi, ili Y osi ovisno orijentaciji . Kako bi predmet bio u steznoj napravi paralelno stegnut s X osi ili Y osi.


Načini stezanja predmeta obrade
Ima nekoliko načina stezanja predmeta obrade. Najčešći su:
- pomoću škripca
- pomoću stezne glave
- direktno na radni stol
To su stezanja gdje se primjenjuje mehanička sila. Osim mehaničkog stezanja postoji još:
- stezanje zrakom (vakuum)
- stezanje magnetima
Ovisno od oblika predmeta obrade isti se steže u prikladnu napravu ili stegu.
Cilindrični predmeti redovno se stežu u amerikaner ili steznu glavu. Mada mogu i u škripac pomoću prizmi i sličnih pomagala.
Pravokutni predmeti pravilnog oblika, odnosno sirovci ili pripravci idu u škripac ili direktno na stol. A po potrebi moguće je napraviti specijalne naprave i alate za stezanje obratka.
Prilikom stezanja uvijek obratiti pažnju na neke detalje kao što su:
- dovoljnu sili stezanja
- pravilno nasjedanje predmeta obrade u stegu
- stanje oštrice alata (tupa oštrica ima veći otpor prema rezanju i tendenciju da predmet obrade izbaci iz stege npr. škripca)
Rezanje sirovca ili pripravka za obradu
Materijal se prodaje u standardnim profilima određenih dimenzija. Prema gabaritima predmeta obrade, te tehnološkom procesu izabere se potreban profil i odreže pripravak.
Pripravak je neobrađeni komad metala koji je veći od samog predmeta obrade i sadrži tzv. dodatak za obradu glodanjem.
Koliko je potrebno dodatka za obradu? Svega nekoliko milimetara sa svake strane pripravka.
Kod rezanja pripravka za obradu dobro je uzeti neke detalje da bi izbjegli greške i eventualno rezanje završili premalim pripravkom i slično.
- odrediti kako će se predmet stezati u prvom zahvatu i na toj dimenziji ostaviti više dodatka min. 5mm koji će služiti kao dodatak za koji će se pripravak stegnuti
- na ostalim stranama ostaviti 2 do 3 mm dodatka za obradu, nekada može biti i malo više
- pripaziti da sa svih strana pripravka ili sirovca bude dovoljno dodatka za obradu, pravilno odrezan, bez podreza ili reza u kosinu.
Prilikom rezanja list pile zna napraviti podrez, pa se može dogoditi da rez bude ukoso ili krivo. Tako na jednom kraju može ostati manje dodatka ili čak da ga uopće ne bude.
Priprema sirovca za obradu i CAM programiranje
Uvijek je važno dobro stegnuti predmet obrade u stegu, kako bi osigurali dovoljno jaku silu stezanja.
Ako je pripravak grbav, nepravilan ili pod koso odrezan i slično. Što se redovno događa. Mudro ga je prethodno obraditi, odnosno na tim stranama poravnati.
To se na glodalici obično radi planskom glavom ili nekim lošijim grubim glodalom, tek toliko da dobijete ravnu površinu koja pravilno sjeda u stegu.
Za takve „brze” zahvate nije potreban nikakav program već je dovoljno zavrtati u MDI modu alat s nekoliko stotina okretaja, oko 500 do 700. I ručnim pomacima obraditi površinu pripravka.
Nakon toga imate pravilan oblik pripravka kojeg možete kvalitetno stegnuti u stegu, bez straha da će izletjeti prilikom obrade ili će ga alat izbaciti. Alat ga može vrlo lako izbaciti ako je loše stegnut i ako je alat uz to tup, te stvara veliki otpor rezanju. Jer su sile stezanja u takvim slučajevima premale.
Vizualno je dobro provjeriti dali je pripravak dovoljno dobro i sigurno stegnut, odnosno dali je dobro nasjeo u stegu.
Neki škripci imaju opciju da rotiraju pomičnu stranu, odnosno paknu. Pa u takvim situacijama možete lako stegnuti i nepravilno odrezan pripravak.
To može biti dobro, ali i loše. Naime, u takvim slučajevima sile stezanja s pomične pakne škripca djeluju u dvije komponente. I kako jedna komponenta gura prema suprotnoj fiksnoj pakni škripca. Druga komponenta gura na jednu stranu izvan škripca.
Ako alat većeg promjera ili s većim zahvatom obrade ulazi u materijal u istom smjeru, kao i što djeluje ona druga komponenta od stezanja, lako ga može izbaciti van škripca.
Iz tog razloga, u takvim slučajevima uvijek je bolje raditi ulaz alata i početak obrade sa suprotne strane predmeta.
Definiranje dimenzije obratka kod CAM programiranja
Jedan od prvih koraka u CAM programiranju je zadati dimenzije pripravka. Unesu se dimenzije pripravka i ta je postavka riješena. Ovdje je obično mogući problem dalje u procesu izrade ako se pripravak naknadno ide rezati.
Ako kod izrade CAM programa zadate pripravak kojeg je potrebno rezati, nakon što već napravite CAM program, može se dogoditi vrlo lako sljedeće:
- da će pripravak biti odrezan s većim mjerama nego što ste zadali u izradi programa.
- na kraju imate NC program za stroj i pripravak koji ne odgovaraju jedan s drugim.
Tako CNC operater ima dodatni posao, jer prvo mora provjeriti dali mu pripravak uopće dimenzijama odgovara onome koji je navedem u CAM-a. Pa, ako ne odgovara, mora ga prije glodati na te zadane mjere. Nekada se zna dogoditi da je pripravak manji, onda je obično krivo odrezan.
U suprotnome ako stavi veći pripravak od zadanog u postavkama programa, lako se može dogoditi da neki od alata jednostavno zapne ili se zaleti u taj višak materijala.
Često zna biti veći pripravak po visini, pa se javlja problem da imate preveliki tehnološki dodatak. Jer jednostavno „majstor” koji reže na pili ne pazi na te stvari, ili uopće nema to na umu.
Iz tog razloga da bi se to izbjeglo, u procesu rada potrebno je samo prvo odrezati pripravak i zatim stvarne mjere pripravka unositi u CAM. Tako se posao olakša jako puno. Izgleda nebitno, ali je vrlo važno.
Ako prvo režete, pa onda radite CAM program. Uzmete pripravak, izmjerite ga i samo unesete mjere. I to je to. Tako imate pripravak koji odgovara postavkama iz CAM-a.
Ovo je dobro napraviti iz još nekoliko razloga:
- U nekim slučajevima mogu se iskoristiti otpadci materijala koji odgovaraju, pa nije potrebno rezati novi profil već se uzmete komad iz otpatka.
- Na nekim pilama za metal teško je namjestiti točno u milimetar da će odrezati komad, pa i ako odreže 2 do 3 milimetra više, ne izgleda kao puno. Ali kada namjestiti u CAM-u manji dodatak, ovih 2 do 3 mm puno znače za alat i režime rada.
- Svih onih dodatnih pogrešaka koje nastaju zbog neznanja, iskustva ili manjka pažnje prilikom rezanja metala. Izgleda, banalan posao, ali nije uvijek.
Ovako kako ga se odreže, s tim dimenzijama pripravka radite u CAM-u i riješena stvar.
Određivanje baze obratka i odakle početi s obradom?
Ovo zna biti često problem i često pitanje kako odrediti baznu površinu i odakle krenuti s izradom nekog predmeta na glodalici, isto vrijedi i za tokarilicu.
Bazna površina, ili samo baza je često određena nacrtom. Isto kao i radna nultočka koja se koristi u programiranju.
Kako možemo imati najčešće dva oblika predmeta, pravokutni i cilindrični. Pravokutni bazu obično imaju na jednoj površini koja je baza za sve zahvate. Dok cilindrični predmeti imaju bazu u središtu, na simetrali.
Ako je predmet pravokutan, najidealnije je da nultočka od koje polaze koje bude u donjem lijevom kutu. Zato što su u tome slučaju koordinate X i Y pozitivne, pa je manja vjerojatnost za pogreškom zbog negativnog predznaka.
Kod obrade na glodalici, ako se radi o troosnoj glodalici. Predmet obrade je potrebno u većini slučajeva stezati u nekoliko zahvata kako bi se napravio u potpunosti.
Za svaki zahvat potrebno je umjeriti nultočku. Obično i najtočnije je u svakom zahvatu umjeriti nultočku na istim površinama kao i u prvome zahvatu. Po X i Y osi. A Z os je na površini na kojoj se obično radi obrada.
Broj zahvata ili broj stezanja prilikom glodanja
Broj zahvata se može odrediti isto prema tehnologijii. Na više-osnim strojevima broj zahvata je manji.
Obično se gleda da broj zahvata bude što manji. I da u jednom zahvatu obradite sve operacije koje možete u tome zahvatu obraditi.
Nekada to nije slučaj. Obično se može ostaviti jedan ili više operacija za poseban zahvat radi jednostavnijeg i točnijeg stezanja.
U slučaju glodanja pravokutnog predmeta obrade na troosnoj glodalici broj zahvata i sami zahvati su sljedeći:
- prvi zahvat/ stezanje – obrada svih operacija u tome zahvatu.
- Drugi zahvat/ stezanje – obrada tehnološkog dodatka – suprotna strana predmeta.
- treći, četvrti, peti i šesti zahvat obrada pojedinih strana predmeta i operacija u njima.
Odakle krenuti? Što će biti prvi zahvat, što drugi, treći itd…
Redoslijed zahvata isto može biti određen tehnološkim postupkom. U takvim slučajevima pratite tehnološki postupak.
U suprotnome ako nemate tehnološki postupak morate sami odrediti redoslijed zahvata.
Osnovno je smanjiti broj zahvata na minimum. I u jednom zahvatu obraditi što više operacija.
To je glavna nit vodilja u određivanju broja zahvata i njihovog redoslijeda izvođenja. Što manji broj zahvata, i što više operacija u jednom zahvatu.