CNC strojevi – programiranje G koda za početnike i CAD/CAM tehnologija

CNC strojevi – mjesto na webu koje se bavi CNC tehnikom. Nauči programirati i upravljati CNC strojevima. 100% KONKRETNO!

Stekni jednu od korisnih vještina u proizvodnoj industriji!

Programiranje numerički upravljanih alatnih strojeva

Ovdje možeš saznati i naučiti sljedeće

  1. Princip rada CNC-a (tri koordinatne osi: x-apscisa, y-ordinata, zaplikata)
  2. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru (dvodimenzionalni, trodimenzionalni i višedimenzionalni)
  3. 6 stupnjeva slobode gibanja tijela u prostoru
  4. G kod – prvenstveno za glodalice
  5. Čitanje i razumijevanje radioničkih crteža
  6. Tehničko crtanje, kotiranje i razne oznake na crtežima
  7. Podešavanje i upravljanje – Kako upravljati strojem. Primjeri s modelima strojeva HAAS – (jedan od najzastupljenijih proizvođača strojeva na Hrvatskom tržištu)
  8. Redoslijed i koraci upravljanja (detaljno kako izgleda proces) – popularno “štelanje
  9. Ručno programiranje primjenom G koda
  10. Parametarsko programiranje – unaprijed definiram strojnim parametrima
  11. Računalno programiranje pomoću računalnih programa
  12. Rad s 3-osnom CNC glodalicom – HASS
  13. Funkcionalnosti stroja: mjerna sonda RENISHAW PROBE i OTS 3D touch-trigger tool setter
  14. Postavljanje i umjeravanje radne nultočke koordinatnog sustava (Work zero point) i umjeravanje alata (Tool offset).
  15. Matematički dio (točka, pravac, ravnina, 2D i 3D koordinatni sustav, trigonometrija, kut, stupnjevi, postoci i još mnogo toga iz matematike)
  16. Tehnologija obrade metala (alati, materijali i režimi obrade)
  17. Osnove CAD//CAM tehnologije
  18. Dodatne sitnice i šablone CNC programa
  19. …. I još mnogo toga, sve na jednom mjestu

CNC strojevi i programiranje – G kod

cad cam proces grafički proces primjer
CAD/CAM programiranje

CNC strojevi su strojevi podržani računalnim upravljanjem.

CNC (Computer Numerical Control), ili samo numerički upravljani strojevi. Takvi strojevi za rad koriste alate, pa se nazivaju još i numerički upravljani alatni strojevi.

Čovjek je razvojem tehnologije stvorio CNC strojeve za obradu gotovo svih materijala. Od stakla, plastike, kamena, drveta i najviše metala.

Jedna od najvećih prednosti CNC strojeva je mogućnost masivne i više serijske proizvodnje u industriji.

S druge strane, najveća mana koju imaju CNC strojevi je veoma slaba iskoristivost i produktivnost u pojedinačnoj proizvodnji i malo serijskoj proizvodnji.

(Što je čest slučaj u Hrvatskim proizvodnim tvrtkama), gdje velik broj takvih tvrtki proizvodi male ili pojedinačne serije, odnosno proizvode. Za veće strane tvrtke kojima se takvi poslovi ne isplate. Ili za vlastite potrebe u proizvodnji alata, strojnih dijelova ili gotovih proizvoda.

Stvar je tome što je potrebno vrijeme, tehnologa ili operatera da pripremi stroj za obradu i rad u automatskom režimu – gdje stroj i izrađuje strojni dio ili proizvod.

To vrijeme pripreme u koje ulazi programiranje, priprema alata i naprava, te priprema stroja je mnogo veće nego vrijeme same obrade gdje stroj stvara vrijednost.

Iz tog razloga, važno je obratiti više pažnje na te stvari. Što u praksi nije čest slučaj.

CNC stroj se programira na više načina, odnosno metoda.

Podjela strojeva prema namjeni

Najčešći CNC strojevi jesu:

  • glodalice
  • tokarilice
  • brusilice
  • CNC strojevi za rezanje metala – plazma
  • CNC obradni centri

Metode programiranja CNC-a

  1. ručno programiranje putem G koda
  2. parametarsko programiranje
  3. računalno programiranje

Osnovno programiranje je ručno, pomoću G koda.

Zatim tu je parametarsko programiranje pomoću parametara i sada već najviše popularno i najviše isplativo računalno programiranje pomoću CAD/CAD računalnog softvera.

Kod CAM-a računalo samo generira G kod koji se žičanom vezom, ili najčešće putem standardnog računalnog USB stick-a prenosi u upravljačku jedinicu stroja – napravu.

Upravljačka jedinica je također, jedno zasebno računalo koje upravlja strojem.

Nešto više o CNC programu možete pročitati klikom na CNC program i programiranje.

 >> Online Tečaj Programiranja G Koda <<

Prijavi se na online tečaj CNC programiranja putem email-a i prvih 10 lekcija ide BESPLATNO!


We respect your email privacy

Princip rada CNC stroja

cnc stroj haas tokarilica
CNC tokarilica HAAS

Princip rada CNC strojeva je veoma jednostavan.

CNC strojevi i njihov rad temelji se na klasičnom pravokutnom kartezijevom koordinatnom sustavu.

Svaka os stroja ima svoj koračni elektromotor. Koračni motori omogučavaju precizne pomake radnog stola ili vretena stroja.

Računalo upravlja elektromotorima i vrši pomake svake pojedine osi. Računalo putem G koda od kojeg se sastoji CNC program dobiva naredbe o pomacima i režimima rada za svaki pojedini alat (broj okretaja i posmak – brzina rezanja).

G kod se sastoji od glavnih G naredbi, i pomoćnih M naredbi. Programirati se može u apsolutno i inkrementalnom koordinatnom sustavu.

troosna CNC glodalica Haas
Položaj osi koordinatnog sustava na troosnoj glodalici

Dva najviše korištena CNC stroja su:

  1. tokarilica
  2. glodalica

Uz to postoje obradni centru koji mogu raditi kombinaciju tokarenje/glodanje.

Tokarenjem i glodanjem mogu se proizvesti veliki broj strojnih pozicija. U srednjim školama obrađuje se tokarenje i glodanje.

Tokarilica izrađuje cilindrične predmete (osovine, vratila, spojke, poklopce, prirubnice…)

Glodalica može izrađivati cilindrične predmete (obrada uzduž i okomito na os cilindričnog predmeta – ovisno o načinu stezanja i tu se obrađuju oni zahvati koji se na tokarilici ne mogu) i pravokutne predmete (sve pravokutne i krivokutne strojne dijelove i komponente).

Primjeri proizvedenih komponenti na CNC glodalici

Neke od prednosti i nedostataka CNC strojeva

Prednosti:

  1. mogu se ubaciti u automatiziarne sustave proizvodnje
  2. postizanje velike preciznosti u radu
  3. isplativi za velike serije i masovnu proizvodnju
  4. ušteda vremena
  5. postizanje veće produktivnosti
  6. veća isplativost proizvodnje u velikim serijama

Nedostaci:

  1. neisplativi za pojedinačnu proizvodnju
  2. skupi za nabavku i održavanje
  3. potrebna je skupa oprema, pribor i alati
  4. za rad potrebno je imati kvalificirane programere i operatere
  5. mogućnost grešeke i velike štete na stroju i opremi

Princip rada troosne CNC glodalice – HASS automation

princip rada cnc stroja - troosna cnc glodalica haas
Troosna CNC glodalica HAAS, model VF-8

U slučaju troosne glodalice, stroj raspolaže s ukupno tri osi (X,Y,Z) svaka os ima jedan elektromotor za upravljanje (koračni elektromotori – veoma precizni pomacima vretena). Svaki taj elektromotor pokreće svoje vreteno po svojem pravcu kretanja u pozitivnom ili negativnom smjeru.

Stroj putem G koda (CNC programa) dobiva naredbe koju koordinatnu os mora pomaknuti i u kojem smjeru (pozitivan ili negativan smjer) gledajući od jedne fiksne točke. A to je nultočka koordinatnog sustava.

Kako troosna glodalica ima tri osi, sva tri elektromotora mogu se kretati u isto vrijeme. Na taj način se ostvaruje 3D kretanje u prostoru i 3D obrada.

Stroj također ima svoj radni prostor koji je ograničen nekim dimenzijama (ovisno od stroja do stroja). U tom radnom prostoru alat ima pristup predmetu obrade.

Elektromotorima upravljaju driveri. A Driveri dobivaju naredbe od upravljačke jedinice CNC-a.

Kod tokarilice je malo drugačije. Ona ima samo dvije osi (jedna klasična CNC tokarilica). Po kojima se kreće alat. (tokarski nož), ili neki drugi alati za tokarilicu.

Kod tokarilice alat miruje (mada ima i obradnih centara koji mogu vršiti i tokarenje i glodanje, pa se gibanja alata i predmeta obrade izmjenjuju – radi produktivnosti, brzine proizvodnje, uštede vremena, novca, itd…). A predmet obrade radi kružno gibanje stegnut u steznu glavu ili amerikaner. Alat jednostavno oštricom „struže” materijal obratka koji se okreće i tako vrši obradu istog. Klasična tokarilica se još naziva i strug.

troosna CNC glodalica Haas
Položaj osi koordinatnog sustava na troosnoj glodalici

Kod glodalice alat radi kružno gibanje u vretenu i može se kretati u jednom pravcu i u dva smjera.

A predmet obrade miruje stegnut u steznu napravu.

Najčešće se predmet obrade steže ili u strojni škripac ili amerikaner. Ili, treća najčešća varijanta je da se predmet direktno steže na radni stol stroja (npr. ako se obrađuju neke veće ploče, ili komadi nepravilnog oblika koje nije moguće stegnuti u škripac ili amerikaner). A ta ploča se steznim šapama i ostalim steznim priborom pločicama, vijcima, maticama steže direktno za radni stol.

Ima još nekoliko varijacija sa specijalnim naprava i škripcima, ali to je rjeđe.

Da bi razumjeli CNC, potrebno je razumjeti i nešto osnove matematike.

Osnove matematike potrebne za rad s CNC tehnikom

Za razumijevanje CNC tehnologije, potrebno je razumjeti neke osnove iz matematičkog djela.

Općenito dobro je znati što bolje geometriju i trigonometriju. Radi izračuna pojedinih kota, odnosa i kutova.

Matematika u praksi je korisna stvar. Šteta što se u školi tome malo pažnje pridodaje, već samo pukom učenju materije, bez ikakvog smisla i značaja.

Npr. Može biti slučaj da imate sirovac cilindričnog oblika kojeg treba izglodati u pravokutni oblik.

Potrebno je u tome slučaju izračunati dijagonalu prema dimenzijama širine i visine kako bi znali kojeg promjera mora biti najmanje cilindrični profil materijala da bi na kraju mogli izglodati potrebne dimenzije.

Dobro je imati razvijenu vještinu brzog računanja osnovnih matematičkih operacija. Najviše zbrajanje i oduzimanje.

Spomenuo sam kretanje po pravcu i smjer.

Pravac smjer i ravnina

Da bi razumjeli princip rada stroja, a kasnije uspješno shvatili princip i način programiranja CNC stroja. Potrebno je razumjeti neke osnove iz matematike, kao što sam iznad već spomenuo.

matematički pravac
matematički pravac

Također, imati neki “osjećaj” za prostorno kretanje. Na smjer kretnje po pravcu u pozitivnom i negativnom predznaku.

U praksi uvijek trebate znati kada pročitate neku koordinatu ili poziciju u G kodu, odnosno CNC programu – gdje će se alat ili radni stol zajedno s predmetom obrade pomaknutu u odnosu na radnu nultočku stroja.

Stoga je tu neka orijentacija i snalaženje u prostoru nužna.

Pravac je jedna obična pravocrtna linija u ravnini

Po toj liniji određen dio stroja (glavno radno vreteno kod glodalice ili vretena radnog stola) vrše gibanja.

A smjer može biti naprijed ili nazad po tom pravcu. Ili lijevo – desno. Ili gore – dolje.

Odnosno u pozitivnom ili negativnom smjeru gledajući od jedne fiksne točke, a to je nultočka koordinatnog sustava obratka.

To je kao da cijelo vrijeme po jednoj crti hodate naprijed i nazad.

S obzirom kako je kod glodalice gibanje u prostoru – 3D. Stroj ima ukupno tri osi osi s kojima se upravlja.

Svaka os se može promatrati kao jedan pravac. A taj pravac može imati pozitivan ili negativan pomak.

To su osi X ,Y i Z.

Ravnina i projekcije ravnine u prostoru G17, G18, G19

g kod ravnine u cnc tehnici
G17 G18 G19 ravnine. Fotografija preuzeta s lokacije: https://laptrinhx.com/g-code-explained-list-of-most-important-g-code-commands-3646170116/

Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti. (izvor – Wikipedia)

Kod glodalica os X i Y rade gibanje po pravcu i gibanje u ravnini

Ako se stol miče samo lijevo i samo desno. Onda je to pravocrtno gibanje po pravcu.

Ako se istodobno kreće os X i os Y, onda je to gibanje u ravnini, ili još 2D gibanje.

Kod glodalice radni stol vrši gibanje u ravnini, a alat gibanje po pravcu.

Kako se sve tri osi mogu kretati istovremeno (3D), stroj može raditi 3D obradu, predmeta koji je fiksno stegnut na radnom stolu.

Troosna CNC glodalica u svojem KS-u ima tri radne ravnine. One se označavaju u G kodu s G17, G18, G19.

To su projekcije ravnine.

Ako nema dodatne 4. osi, standardno radi se u ravnini G17 x-y.

Ta naredba se unosi i u sigurnosnu liniju, prije pozivanja svakog alata.

  • G17: x-y ravnina
  • G18: x-z ravnina
  • G19: y-z ravnina

Stupnjevi slobode gibanja krutog tijela u prostoru

industrijski robot
Primjer industrijskog robota kao stroja sa 6 rotacijskih osi

Svako kruto tijelo ima ukupno 6 stupnjeva slobode gibanja u prostoru. 3 stupnja translacije i 3 stupnja rotacije.

Stupanj se ovdje odnosi na mogućnost kretanja krutog tijela.

Međusobnim spojevima elemenata mogu se raditi razne kombinacije slobode gibanja pojedinih članaka. Primjer je industrijski robot iznad na slici koji ima 6 rotacija.

To su komponente translacije i komponente rotacije.

Matematički se to opet može jednostavno prikazati pomoću koordinatnog sustava.

  • Tri osi translacije. Translacija po osi X, Y, Z.
  • Tri osi rotacije. Rotacija oko osi X, Y, Z.

Osi rotacije se još označavaju slovima A, B, C. Odnosno to su 4. 5. i 6. os u CNC tehnici.

Tako može biti glodalica s 3 ili 4 osi. Isto kao i s 5 osi gibanja.

Svaka ta os ima svoj elektromotor koji vrši pokrete te osi.

Pokreti mogu biti prema ovim stupnjevima slobode gibanja – pokreti translacije po pravcu (u dva smjera – pozitivan i negativan) i pokreti rotacije oko neke osi. Rotacija može biti u punom krugu (360 stupnjeva), ili dio kruga (180 stupnjeva npr.).

Koordinatni sustavi – 2D i 3D Kartezijev koordinatni sustav

Da bi mogli upravljati i raditi s CNC strojevima, morate razumijeti i znati koordinatni sustav.

Na crtežu ispod prikazane su četiri točke A, B, C i D. I njihove 2D koordinate u ravnini X-Y.

TOČKAKOORDINATA XKOORDINATA Y
A23
B-34
C-2-1
D4-2

koordinate točaka prikazane na crtežu ispod
pravokutni kartezijev koordinatni sustav u prostoru 3d
Kartezijev pravokutni 3D koordinatni sustav

To je gradivo matematike iz osnovne škole i veoma je jednostavno.

Najviše korišten koordinatni sustav je Kartezijev pravokutni koordinatni sustav. On može biti 2D i 3D. Kod glodalica je 3D – troosni, u prostoru.

Osim X i Y postoji još os Z. to je treća os koja određuje položaj vrha alata od nultočke.

Po osi Z se zadaju dubine glodanja i odmaci alata od predmeta obrade.

Određivanje položaja s pomoću koordinata bilo je poznato već staroegipatskim graditeljima i babilonskim astronomima.

Kartezijev koordinatni sustav uveo je René Descartes.

Descartesovo otkriće omogućilo je da se mnogi geometrijski objekti sustavno proučavaju znatno jačim metodama analitičke geometrije, algebre i analize; tako se npr. krivulje proučavaju s pomoću jednadžbi koje zadovoljavaju koordinate njihovih točaka.

Osim kartezijevog imamo još polarni koordinatni sustav. Koji je u nekim sitacijama korisniji od Pravokutnog sustava.

Pored ta dva čovjek koristi i sljedeće koroordinatne sustave:

  • Sferni sustav
  • Cilindrični sustav
  • Nebeski koordinatni sustav
  • Zemljopisne koordinate

Osim pravokutnog kartezijevog postoji još i krivokutni Kartezijev sustav.

Kod CNC-a najviše se koristi pravokutni 3D sustav i polarni koordinatni sustav.

Kvadranti koordinatnog sustava – područja

kvadranti koordinatnog sustava u ravnini
položaj kvadranata koordinatnog sustava u ravnini

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini ima svoje kvadrante. Ukupno njih četiri (I, II, III, IV).

Svaki kvadrant ima raspon stupnjeva od 0 – 90. Tako da čini pravi kut između svoje dvije osni.

Kvadranti se određuju od položaja kazaljke sata kada je ona na 15:00 sati, pa prema suprotnom smjeru kretanje kazaljke sata.

U tehnici je princip rada sata veoma koristan. Za orijentaciju i slično.

Tako se obično programiranje glodalica radi u prvom kvadrantu. To je iz razloga praktičnosti i manje mogućnosti greške u programiranju. Jer su u prvom kvadrantu obadvije koordinatne osi s pozitivnim vrijednostima. (izbjegava se upotreba predznaka – (minus)).

kvadranti koordinatnog sustava u ravnini i položaj predmeta obrade u prvom kvadrantu
četiri kvadranta pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini

Programiranje u 1. kvadrantu koordinatnog sustava

Razlog za izradu programa u 1. kvadrantu je taj što su osi X i Y pozitivne. Pa je i svaka točka s pozitivnim predznakom. Ne postoji znak minus, koji se nekada zna zbog manjka koncentracije ili nepažnje izostaviti i stvoriti veliku grešku.

Npr. kada imate poziciju s 30 provrta. Za svaki provrt treba ručno unijeti koordinate. Ukoliko je ručna izrada programa. Nedostatak minusa uvelike olakšava stvar.

Ovako, u provom kvadrantu znaka minusa nema i nema potrebe paziti na negativan predznak.

To je korisno još i iz razloga nekakvog sistema rada i povećanja produktivnosti.

Tako recimo radna nultočka predmeta obrade se uvijek postavlja u donji lijevi kut tog predmeta obrade. Također, u tome slučaju se i predmet obrade nalazi se u prvom kvadrantu.

Ukoliko je stezanje u škripac, to je praktično što se nultočka po osi Y umjerava uvijek od fiksne pakne škripca. Odnos čvrste ili nepomične pakne.

Pakna je stezna čeljust škripca.

Iz razloga što se tako dobije precizniji položaj nultočke. (Pomična pakna ne može garantirati da će nultočka biti uvijek na istom mjestu, jer ovisi koliko jako škripac stegnemo prilikom stezanja i raznih drugih sitnih nepravilnosti, oštećenja i defekata).

Za određivanje nultočke po osi X koristi se nekakav graničnik koji je čvrsto stegnut za radni stol ili za drugi škripac. Ili neki treći način koji je najednostavniji i najbolje izvediv.

Taj graničnik služi za određivanje nultočke po osi X. Također, za postavljanje predmeta obrade uvijek na isto mjesto ukoliko imamo više istih pozicija ili strojnih dijelova za proizvesti.

Taj dio se odnosi na osi X i Y.

Os Z je najčešće s negativnim predznakom. Jer se nultočka po Z osi određuje na površini predmeta obrade ili vrhu. Kretanje alata prema gore od te površine su s predznakom +. A kretnje ispod te površine s predznakom -.

Određivanje radne nultočke na radioničkom crtežu se također može postaviti u donji lijevi ugao predmeta obrade.

Tako da je i na papiru predmet obrade u prvom kvadrantu sustava.

Na taj način se dobije jedna sistematičnost i dosljednost u radu.

A to olakšava posao i smanjuje mogućnost ljudske pogreške u radu.

Ukoliko to nije slučaj naredbom G52, može se odraditi zamicanje nultočke koordinatnog sustava, bilo gdje unutar radnog prostora.

Greške u radu „zaletavanje” CNC-a

Obratite pažnju na sigurnost i koncentraciju

U praksi, u majstorskom žargonu postoji nešto što se naziva zaletavanje ili još također „crash majstor”.

Zaletavanje nastaje uslijed greške CNC operatera zbog nepažnje, ili „žurbe” u radu. Mogu nastati poprilične štete, oštećenja i kvarovi stroja i opreme. Ili samo u većini slučajeva lom alata i stvaranje škarta.

Zaletavanje se dogođa iz nekoliko najčešćih razloga.

  1. Nultočka obratka nije dobro postavljenja – umjerena
  2. Alat nije dobro umjeren (dužina i promjer)
  3. Alat se nalazi u krivom đepu „eng pocket-u”.
  4. Krivo je programiranja pozicija kretanja alata.
  5. Krivo su postavljeni odmaci alata od predmeta obrade, pa alat udara u predmet obrade i najčešće dolazi do loma alata.
  6. Zbog krivog odmicanja dolazi do udara pomičnog djela stroja u neki drugi dio.

Izbjegavanje „zaletavanja” stroja postiže se veoma jednostavno – koncentriranim i pažljivim radom.

više o izbjegavanja loma alata i zaletavanja alata pročitajte u objavi: 10 najčešćih grešaka zbog kojih dolazi do loma ili zaletavanja alata.

Možete pogledati neke trenutke snimljene kamerom – video s Youtube-a.

Pored toga u praksi znaju sigurnosni uređaji i senzori na strojevima biti isključeni ili uklonjeni, što je isto problem.

CNC program i programiranje G koda

 >> Online Tečaj Programiranja G Koda <<

Prijavi se na online tečaj CNC programiranja putem email-a i prvih 10 lekcija ide BESPLATNO!


We respect your email privacy

Najjednostavnije – CNC program je skup naredbi koje nalažu pokrete stroja.

Taj skup naredbi naziva se još i G kod.

G kod seže od početka 1950-ih godina. Navodno zbog potrebe američke vojske za proizvodnju oružja i naoružanja za vrijeme vijetnamskog rata pojavila se potreba za bržom i masovnijom proizvodnijom vojne opreme i naoružanja. Način na koji su to riješili je CNC tehnologija.

Doduše, ona se s vremenom razvila i unaprijedila. Kao i što je išao razvoj računala i digitalne tehnike općenito.

G kod se sastoji od dvije skupine naredni. To su G i M naredbe.

  • Gglavne naredne koje određuju pomicanje osi stroja
  • M pomoćne naredbe koje upravljaju funkcijama i dijelovima stroja (pokretanje i zaustavljanje vretena, paljenje i gašenje pumpe sustava emulzije i slično, izmjene alata, resetiranje programa, optimalno zaustavljanje programa, izmjene paleta, rotacije osi…)

Pored toga postoje još naredbe za alate.

Kao što je:

  • broj okretaja vretena S (speed)
  • posmak alata F (Feed)
  • oznaka alata T (tool)
  • oznake geometrije alata H (high)
  • D (diametar)

Osim toga, u CNC programu možete vidjeti i mnoge druge slovne oznake kao što je: P, N L, K Q, A, B, C, I… itd. Svaka ta oznaka ima svoj značenje.

Mnoge oznake su elementi standardnih ciklusa za standardne strojne operacije kao što je:

  • bušenje
  • urezivanje navoja
  • glodanje pravokutnog đepa
  • cilindričnog đepa i slično

Više sadržaja o programiranju možete pronaći klikom na link: edukativni članci.

Potprogrami naredbe – M97, M98 i M99

cnc program i programiranje numerički upravljanog alatnog stroja primjenom g koda

Potprogrami su manji programi koji se mogu nalaziti u glavnom programu ili izvan glavnog programa. Tako postoje interni i eksterni potprogrami.

Uloga potprograma je ubrzati i skratiti vrijeme programiranja i veličinu programa primjenom funkcija koje rješavaju učestalo ponavljanje jedne te iste radnje nekoliko puta.

tok izvođenja potprograma m97
Tok izvođenja internog potprograma (lokalne podrutine) M97
tok izvođenja eksternog potprograma M98
Tok izvođenja eksternog potprograma M98

U G kodu pomoćne naredbe koje se koriste za pozivanje potprograma i njihov kraju su sljedeće:

  • M97 – pozivanje lokalnog ili internog potprograma
  • M98 – pozivanje eksternog ili vanjskog potprograma
  • M99 – kraj potprograma i vraćanje u glavni program

Detaljniji tekst o potprogramima možete pronaći klikom na sljedeći link: potprogrami.

Standardni ciklusi za strojno bušenje

  • G73/G83 – Ciklus za bušenje dubokih provrta s lomljenjem strugotine
  • G80 – Isključivanje ciklusa bušenja
  • G81 – Ciklus bušenja
  • G82 – Ciklus bušenja s vremenom čekanja
  • G85 – Ciklus razvrtanja
  • G86 – Ciklus bušenja sa zaustavljanjem vretena
  • G87 – Ciklus povratka svrdla
  • G88 – Ciklus bušenja s zaustavljanjem programa
  • G89 – Ciklus razvrtanja s vremenom čekanja

Samo programiranje u osnovi nije teško i komplicirano.

Potrebno je razumijeti koordinatni sustav – 3D, što nije teško i naučiti osnovne naredbe G i M.

Za uspješan rad na stroju i programiranje potrebno je razumjeti specifikacije materijala i alata, kako bi mogli odrediti režime rada alata za određeni materijal koji obrađuje.

Primjer CNC programa sa parametarskim varijablama za 3-osnu glodalicu – HASS

Ispod se nalazi jedan primjer CNC programa za troosnu glodalicu.

Program koristi parametre, odnosno varijable. To je jedan primjer parametarskog programiranja CNC-a.

Takvo programiranje je korisno kada se radi veoma puno pozicija koje su npr. slične ali su im samo dimenzije različite.

Na taj način se u programu unose vrijednosti parametara (to su varijable koje određuju dimenzije strojne pozicije).

A dalje, glavni program poziva potprogram u kojem je definiran kod koji izvršava parametre iz glavnog programa.

Upravo je to slučaj s donjim primjerom.

Ispod se nalazi detaljnije objašnjenje pojedinih dijelova koda.

%
(---- PLANSKO GLODANJE ------) 


T01 M06 
G43 H01 D01 
G00 G90 G54 
S750 M03 
F300
M08 

#101= 2 (PRILAZ) 
#102= 0.5 (DUBINA GLOD.) 
#103= 1 (BROJ ULAZA U DUBINU) 
#104= 5 (LIJEVI DOD.ZA OBRADU-INFO) 
#105= 5 (DONJI DOD.ZA OBRADU-INFO) 
#106= 65 (MJERA U SMJERU X) 
#107= 42 (MJERA U SMJERU Y) 
#108= 50 (ZAHVAT GLODALA %) 
#109= 2 
	(=1 GLOD.NE IZLAZI SKROZ) 
	(=2 GLOD.IZLAZI SKROZ) 
#111= 10 (RAVNINA POVRATKA) 
M98 P9910 


(----- KONTURNO GLODANJE-GRUBO -----) 


T16 M06 
G43 H16 D16 
G00 G90 G17 G54 
S2000 M03 
F800. 
M08 

#120= 0.2 (OFFSET ZA FINIS) 
#121= 9 (DODATAK ZA OBRADU) 
#122= 0.5 (SPAN U mm) 

#110= 0 (REF.RAVNINA) 
#101= 2 (PRILAZ) 
#102= 8.3 (DUBINA GLODANJA) 
#103= 1 (BROJ ULAZA PO DUBINI) 
#104= 2 (ULAZ GLODALA PO X) 
#105= 2 (ULAZ GLODALA PO Y) 
#106= 45 (DUZINA STRANICE) 
#107= 27(SIRINA STRANICE) 
#108= -0.5 (DEFINICIJA UGLOVA) 
	(=0 BEZ BRIDA I RAD.) 
	(=+2 BRID 2/45 <predzn + brid?) 
	(=-3 RADIJUS 3 <predzn - ZA R?) 
#111= 10 (IZLAZ NAKON GLODANJA) 
#112= 1 (SMJER GLOD.) 
	(=1 ISTOSMJERNO) 
	(=2 PROTUSMJERNO) 
M98 P9923 

 
(--- KONTURNO GLODANJE-FINO ------) 


T16 M06 
G43 H16 D16 
G00 G90 G54 
S2000 M03 
F300
M08 

#120= 0 (OFFSET) 
M98 P9101 
D101 
#103= 1 (BROJ ULAZA PO DUBINU) 
M98 P9911 


(------- OBRADA BRIDA --------) 


T12 M06 
G43 H12 D12 
G00 G90 G54 
S3000 M03 
F800
M08 

#103= 1 (BROJ ULAZA PO DUBINU) 
#102= 2.4 (DUBINA GLODANJA) 
M98 P9911 


(----- ZABUSIVANJE ZA PROVRTE ------) 


T11 M06 
G43 H11 
G00 G90 G54 
S1400 M03 
F60
M08 

#110= 0 (REF.RAVINA) 
#101= 2 (PRILAZ) 
#102= 2 (DUBINA BUSENJA) 
#106= 0 
#107= 2 (PARCIJALNA DUBINA BUSENJA) 
#111= 5 (IZLAZ NAKON BUSENJA) 
#115= 9902 (SKOK NA POTPROGRAM) 
M97 P1000 (SLIKA ZABUSIVANJA) 


(----- BUSENJE PROVRTA ----------) 



T05 M06 
G43 H05 
G00 G90 G54 
S1000 M03 
F30
M08 


#110= 0 (REF.RAVINA) 
#101= 2 (PRILAZ) 
#102= 15 (DUBINA BUS.) 
#106= 1 
	(=0 BEZ PREKIDA) 
	(=1 S IZLASCIMA) 
	(=2 S ZASTOJIMA) 
#107= 2 (PARCIJALNA DUBINA BUSENJA) 
#111= 5 (IZLAZ NAKON BUSENJA) 
#115= 9902 (SKOK NA POTPROGRAM) 
M97 P1000 (SLIKA BUSENJA 1) 


(------- UPUSTANJE PROVRTA ------) 


T12 M06 
G43 H12 
G00 G90 G54 
S800 M03 
F100
M08 

#110= 0 (REF.RAVINA) 
#101= 2 (PRILAZ) 
#102= 3 (DUBINA BUSENJA) 
#106= 1 
	(=0 BEZ PREKIDA) 
	(=1 S IZLASCIMA) 
	(=2 S ZASTOJIMA) 
#107= 1 (PARCIJALNA DUBINA BUSENJA) 
#111= 5 (IZLAZ NAKON BUSENJA) 
#115= 9902 (SKOK NA POTPROGRAM) 
M97 P1000 (SLIKA BUSENJA) 


(------- UREZIVANJE NAVOJA --------) 


T7 M06 
G43 H07 
G0 G90 G54 

#110= 0 (REF.RAVINA) 
#101= 2 (PRILAZ)
#102= 14 (DUB.NAVOJA BEZ PREDZNAKA)
#103= 150 (OKRETAJI)
#104= 0.8 (KORAK NAVOJA)
#105= 3
  (=3 DESNI NAVOJ) 
  (=4 LIJEVI NAVOJ) 
#107= 15 (PARCIJALNA DUB.UREZIVANJA) 
#111= 5 (IZLAZ NAKON UREZIVANJA) 
#115= 9840 (SKOK NA POTPROGRAM) 
M97 P1000 (SLIKA BUSENJA) 


M05
M09 
G28 G91 G00 Z0
G28 G91 G00 Y0
M30 

( - KRAJ GLAVNOG PROGRAMA - ) 


(-- PODPROGRAMI -) 
(PODPROGRAM ZA PROVRTE) 

N1000 
X20 Y5
M98 P#115
Y17
M98 P#115
X32 Y5
M98 P#115
Y17
M98 P#115
X44 Y5
M98 P#115
Y17
M98 P#115
X56 Y5
M98 P#115
Y17
M98 P#115
G00 Z30. 
M99 
%

Analiza gornjeg programa

Dijelovi koda koji se nalaze u oblim zagradama su komentari. Te komentare stroj ne čita, već služe čovjeku prilikom rada. Isto kao i u računalnom programiranju.

Program je napravljen pregledno. Svaki odlomak koda predstavlja jedan alat i operaciju koju on izvodi.

Svaki alat ima svoje režime rada ispod se nalaze varijable koje se zadaju ovisno od predmeta obrade.

Nakon kraja glavnog programa koji završava naredbom M30. Dolazi potprogram. (potprogram nije obavezan – ima slučajeva kada on nije potreban)

Ovo je primjer s internim potprogramom koji se nalazi u istoj datoteci: O08001 (KONTURA-BUSI–UREZUJE) kao i glavni program.

Taj interni potprogram u ovome slučaju poziva eksterni ili vanjski potprogram naredbom M98.

Naredba M97 poziva na izvršavanje interni potprogram, a naredba M98 poziva eksterni potprogram.

Naredba M99 označava kraj potprograma i vraćanje u glavni program, na isto mjesto odakle je bio „skok” u potprogram.

Eksterni potprogram je druga datoteka, koja se izvršava u sklopu glavnog programa. I ona je isto tako pohranjena u upravljačku jedinicu stroja.

Potprogram je isto tako jedan program, ali u potprograme se stavljaju uvijek radnje koje se ciklički ponavljaju. Kao jedan ciklus.

U ovome slučaju u internom potprogramu napisane su koordinate provrta koje stroj mora izvršiti.

Npr. kratko objašnjenje jer je zgodna prilika za to.

N1000 
X20 Y5
M98 P#115
Y17
M98 P#115
X32 Y5
M98 P#115

N1000 je ime ili naziv internog potprograma. Uvijek to ime može biti s oznakom N i zatim bilo koja brojčana oznaka.

X20 Y5 je koordinata prvog provrta.

M98 P#115 je pozivanje eksternog potprograma u kojem su napisane same naredbe za strojnu operaciju.

Sljedeća koordinata je za sljedeći provrt. Primijetite da ima samo Položaj po Y osi, nema X.

To je iz razloga što stroj „pamti zadnji pomak po svakoj osi dok god ne zadate drugačiji.

Kako je položaj drugog provrta po osi X isti kao i prvog provrta nema potrebe pisati sva puta istu poziciju po X osi.

Ali nije ni greška napisati.

Slobodno možete ponavljati iste koordinate za pozicije, ukoliko se pojavi potreba za izmjenom, može se dogoditi da izmijenite jednu poziciju ili ju obrišete jer vam više ne treba. To odmah mijenja i drugu poziciju koju ne treba i dolazi do greške.

Sljedeći redak je X32 Y5.

Tu sada X više nije 20, nego 35. I potrebno je obavezno zadati promjenu pozicije po X osi.

Dakle, taj potprogram izvodi sljedeće:

Dođi na poziciju (X20 Y5) i izvrši eksterni potprogram P#115. Kada izvršiš potprogram, doći na sljedeću poziciju (Y17 – X je isto 20) i opet izvrši potprogram P#115. I tako sve do naredne M99.

Kada pročita M99, vraća se u glavni program, tamo gdje je stao i dalje izvršava glavni program.

Odlomak – kraj programa

M05
M09 
G28 G91 G00 Z0
G28 G91 G00 Y0
M30 
( - KRAJ - )

Ovo je klasičan odlomak za kraj programa.

  • M05 – je zaustavljanje vrtnje vretena
  • M09 – gašenje polijevanja emulzije
  • G28 G91 G00 Z0 – Ovaj redak označava vraćanje brzim pomakom od trenutne točke os Z u referentnu točku. Z os se podiže skroz na gore.
  • G28 G91 G00 Y0 – Isto, samo ovaj put za Y os. Radni stol se miče prema naprijed do vrata.
  • M30 – označava kraj glavnog programa i resetiranje na početak programa (pritiskom na dugme – START ponovno se pokreće izvođenje programa).

Funkcija G28 – je vraćanje u referentnu točku stroja.

G91 – je inkrementalni koordinatni sustav (pomak na Z0 se vrši od trenutačne pozicije).

G00 – Brzi pomak osi.

Z0 – referenta pozicija Z osi.

Odlomak – režimi rada alata

T01 M06 
G43 H01 D01 
G00 G90 G54 
S750 M03 
F300
M08 
  • T01 – Alat br. 1
  • M06 – automatska izmjena alata – postavlja alat u vreteno
  • G43 – uključuje korekciju geometrije alata za određeni alat. Ovdje je to T01
  • H01 – uzima u obzir izmjerenu dužinu alata br. 01 – alata pod brojem jedan iz tablice s geometrijom alata
  • D01 – uzima u obzir promjer alata br.01 – alata pod projem jedan iz tablice s geometrijom alata
  • G00 – je brzi pomak stola
  • G90 – označava upotrebu apsolutnog koordinatnog sustava
  • G54 – označava koja se radna nultočka koristi (od G54 do G59)
  • S750 – označava broj okretaja alata u minutu – 750 okretaja u minuti
  • M03 – smjer vrtnje alata u smjeru kazaljke sata – M04 je suprotno od smjera vrtnje kazaljke sata
  • F300 – Označava posmak – brzinom kojom se kreće alat u obradi 300mm/min. 300 milimetara u minuti.
  • M08 – uključuje polijevanje alata emulzijom

Odlomak – Sigurnosna Linija

Dobra stvar u praksi strojarstva je za svaki alat napisati sigurnosnu liniju. Ta linija koda služi za potvrdu resetiranja prethodnih funkcija i biranja potrebnih.

Npr. ovako nešto.

T01 M06  
G00 G90 G54 G49 G80 G17; (SIGURNOSNO POKRETANJE)

Ta linija koda obično dolazi odmah nakon pozivanja alata u vreteno. Nije obavezno da su kao u primjeru iznad navedene sve funkcije. Ovisno od stroja i upravljačke naprave neke funkcije su već pred podešene tako, pa ih nije obavezno pozivati svaki puta.

Kraća verzija takve sigurnosne linije može biti i ovo:

G00 G90 G54;

Sljedeće naredbe imaju značenje:

  • G00 – brzo kretanje osi
  • G90 – biranje apsolutnog koordinatnog sustav u programiranju
  • G54 – odabir G54 za radnu nultočku obratka
  • G49gašenje prethodne kompenzacije dužine alata
  • G80gašenje svih standardnih ciklusa
  • G17 – biranje radne ravnine za obradu, u ovome slučaju G17 je (X, Y) radna ravnina

G kod i programiranje

 >> Online Tečaj Programiranja G Koda <<

Prijavi se na online tečaj CNC programiranja putem email-a i prvih 10 lekcija ide BESPLATNO!


We respect your email privacy

G kod je kao što ste vidjeli u sadržaju iznad, relativno jednostavan alfanumerički kod koji se sastoji od glavnih G funkcija i pomoćnih M funkcija.

Svaka G i svaka M funkcija ima svoju brojčanu oznaku i svoje značenje.

Nešto više o programiranju glodalice možete pročitati klikom na programiranje i upravljanje troosne CNC glodalice.

Funkcije G i funkcije M su standardizirane.

Postoje neke razlike ovisno od stroja, proizvođača i upravljačke naprave. Te razlike nisu velike.

Ja ću se ovdje najviše baviti s HASS glodalicama, pa ćemo imati u primjerima programe za HASS CNC strojeve.

Također postoje razlike u značenju funkcija kod glodalica i tokarilica. Ima nekoliko razlika.

Sam način rada takvih strojeva je dosta različit, ali nije teško naučiti rad s tokarilicama i glodalicama.

Ukoliko već netko ima iskustva u radu s glodalicama, tokarilica ne bi trebala biti problem. U obrnutom slučaju potrebno je malo više vremena zbog složenijeg sistema upravljanja.

Opća pravila za programiranje

Postoje neka pravila i ograničenja kod programiranja i izrade samog programa. Općenito dobra praksa je voditi brigu o tome da kod bude pregledan. Kroz brzi pregled programa treba biti odmah jasno o kojem se alatu i operaciji radi.

Za složenije programe i operacije koje su sklone čestim izmjenama, treba napisati korisničke komentare kako bi naknadne izmjene programa i parametara bile što jednostavnije i jasnije, bez mogućnosti greške.

Kod pisanja programa postoje ograničenja u broju G i M funkcija koje se mogu nalaziti u istom bloku.

Blok programa može sadržavati više od jedne G funkcije, dok god su te G funkcije iz različitih grupa.

Ne možete postaviti dvije G funkcije iz iste grupe u programski blok.

Također, imajte na umu da je dozvoljena samo jedna M funkcija po bloku programa.

Npr:

M06 M08;

Ne funkcionira.

Isto kao i:

G00 G01;

U jednom bloku ne može biti zadani brzi pomak G00 i radni pomak G01, koji još zahtjeva posmak alata F.

Tipičan CNC program ima 3 faze

1. Priprema: Ovaj dio programa odabire odstupanja obratka i alata, odabire rezni alat, uključuje rashladno sredstvo, zadaje brzinu vretena i odabire apsolutno ili koračno pozicioniranje za pomak osi.

2. Rezanje: Ovaj dio programa definira putanju alata i brzinu napredovanja za postupak rezanja.

3. Dovršenje: Ovaj dio programa miče vreteno s puta, isključuje vreteno, isključuje rashladno sredstvo i pomiče stol na položaj na kojem se obradak može skinuti i pregledati.

Možete vidjeti u gornjem primjeru, naveo sam jedan takav tipičan CNC program.

Koji se sastoji od ta tri djela.

Svaki alat ima svoju pripremu. Zatim slijedi parametarski dio za rezanje. I na kraju programa ima dovršenje koje miče alat prema gore i radni stol prema naprijed za uklanjanje predmeta obrade sa stroja.

Upravljanje CNC strojevima

Upravljanje CNC strojem je relativno jednostavno, kada se salvada.

Stroj ima nekoliko modova rada.

CNC strojevi HASS imaju ukupno 4 moda rada:

  1. Edit – editor za pisanje i uređivanje programa
  2. Auto – automatski mod u kojem stroj izvodi program i proizvodi strojni dio ili proizvod. Kod Haas-a auto mod se noj naziva memory.
  3. Hand Jog – ručni mod za ručni pomak osi, umjeravanje nultočke koordinatnog sustava, umjeravanje alata
  4. MDI – Manual Data Input – poluautomatski mod u kojemu se generiraju „sitni” korisnički programi za umjeravanje alata i nultočke obratka. U MDI modu mogu se isto pisati programi, najčešće jednostavne radnje kao pokretanje vrtnje vretena, zagrijavanje radnog vretena i slično.

CNC strojevi – proces upravljanja alatnim strojem

cnc proces rada
CNC proces rada – jedan od grafičkih primjera procesa upravljanja

Proces upravljanja sastoji se od otprilike desetak koraka.

Proces je vizualno prikazan na gornjoj grafici.

Prvi koraci su umjeravanja alata i nultočke u MDI modu. Taj dio se još naziva majstorski i “štelanje stroja“. Za sve pomake osi stroja koje nisu u Auto modu koristi se ručni mod – Hand Jog.

Zatim pisanja programa u Edit modu. Ili češće prebacivanje programa sa PC računala preko USB stick-a na upravljačku jedinicu.

Na posljetku kada je sve pripremljeno i imamo gotovi program. Možete provesti grafičku simulaciju rada programa. Gdje se prekontrolira vizualno kroz simulaciju dali je sve u redu, i eventualno ako ima greška u programu koju treba prepraviti.

Na kraju kada je sve spremno, stroj se prebacuje u automatski mod gdje izvodi program i vrši obratu, odnosno izrađuje poziciju.

U auto modu kada stroj već radi, ukoliko je ostala neka greška koja je nastala slučajno žurbom ili manjkom koncentracije može doći do sudara radnog vretena zajedno s alatom u predmet obrade ili bilo koji drugi dio stroja.

Tu mogu nastati veće li manje štete.

U većini slučajeva nezgoda završava polomljenim alatom i škartnim komadom.

Ali zna se dogoditi i veće oštećenje i trganje stroja. A na kraju i već materijalna šteta.

Kada je stroj u auto modu rada. Posao operatera je da lagano nadzire rad stroja i prati ponašanje alata – najviše po zvuku obrade i opterećenju pojedine osi.

Ukoliko dođe do habanja oštrica alata prije loma alata, potrebno je alat promijeniti.

Jedan od glavnih poslova je kontrola mjera prema tehničkom crtežu i korekcija pojedinih alatakompenzacijom promjera alata. Gdje se promjer alata smanjuje u Offset tablici s alatima kako bi se stroj “prevario” na način da mu se zadaje manji promjer alata i na taj način dobili potrebnu toleranciju mjere koja je obično od svega nekoliko stotinki milimetra.

Nešto više o mjerenju u procesu strojne obrade metala i radu s alatnim strojevima možete pronaći u članku: mjerenje i mjerni alati u strojnoj obradi metala.

Određivanje i umjeravanje radne nultočke obratka

umjeravanje radne nultočke stroja
Postavljanje radne nultočke koordinatnog sustava obratka

CNC strojevi HASS koriste svoj VPS (Vizualni Programski Sustav) za umjeravanje nultočke. VPS dolazi s već gotovim predefinirani predlošcima programa, koje samo birate ovisno što vam je potrebno.

Kad upotrebljavate VPS, birate predložak za funkciju koju želite programirati, a zatim unosite varijable da biste napravili program. Zadani predlošci obuhvaćaju funkcije sondiranja i obratka.

Sondiranje se odnosi na umjeravanje nultočke – sondom za umjeravanje nultočke “RENISH“, ili popularno zvano “ticalo“.

Umjeravanje radne nultočke
Umjeravanje radne nultočke digitalnom mjernom sondom renishaw probe

Generirani program možete prebaciti u MDI mod rada, i iz MDI moda odradite umjeravanje nultočke i potrebnih alata.

HASS glodalice imaju u osnovi ukupno 6 funkcija koje služe za postavljanje ili umjeravanje radnih ili korisničkih koordinatnih sustava za predmet obrade.

Te funkcije su od G54 do G59.

Obično se i najviše koristi prva funkcija G54.

Radi brže proizvodnje i veće iskoristivosti ovisno od stroja do stroja mogu se koristiti svih 6 funkcija.

Npr. ako je moguće u stroj ubaciti ukupno 6 škripaca. Svaki škripac steže jedan komad. A svaki komad ima svoju vlastitu nultočku koordinatnog sustava od G54 do G59.

Na taj način kada završi izvođenje programa s nultočkom G54, program se dalje prebacuje, ali sada u sljedeću nultočku G55. I tako dalje.

Obično kada se obrađuje samo jedan komad, koristi se G54.

U praksi se koriste nazivi „umjeravanje nultočke” i „umjeravanje alata”. U literaturi možete pronaći nazive kao što je „odstupanje obratka” i “odstupanje alata”.

Umjeravanje nultočke je određivanje ishodišta koordinatnog sustava u radnom prostoru stroja. Samo ishodište je nultočka.

Potrebno je „reći” stroju gdje se točno nalazi obradak na radnom stolu. A na samom obratku određuje se jedna točka koja služi kao nultočka.

Od te točke se dalje vrši programiranje. Svi pomaci svake ose (X,Y,Z) se dalje programiraju od te nultočke.

Kod troosne glodalice umjeravanje nultočke se izvodi u kombinaciji s MDI modom i Hand Jog modom. I to za svaku os posebno.

Prvo ide X os, zatim Y os i na kraju Z os. Nije nužno tim redoslijedom, ali zbog praktičnosti korisno je.

Te pozicije X, Y i Z osi se spremaju u jednu od funkcija za nultočke, obično G54.

Kada je umjeravanje nultočke završeno, ulaskom u offset tablicu s popisom nultočaka mogu se vidjeti točne koordinate G54 nultočke.

Mjerenje alata – umjeravanje dužine i promjera glodala

mjerenje alata na cnc stroju
Mjerenje ili podešavanje offseta alata – vizualni prikaz

Umjeravanje alata je obavezan postupak nakon što se u stoj ubaci novi alat.

Stroj mora imati informacije o dužini alata i promjeru alata. Dužina je obavezna za svaki alat. Promjer se mjeri samo na alatima koji vrše 2D i 3D obradu.

Npr. glodala. Za glodalo treba umjeriti i dužinu i promjer.

Dok kod svrdla samo dužinu, jer radi obradu po pravcu, ne kreće se po ravnini ili u prostoru.

Ukoliko stoj nema informacije ili točne informacije o alatu, dolazi do velike greške i može doći do sudara alata u predmet obrade ili u neki dio stroja.

U najboljem slučaju stroj s takvim alatom napraviti će krive mjere.

CNC strojevi – alati i strojni prihvati za alate

komplet glava za istokarivanje

CNC alatni strojevi za svoj rad koriste alate.

Alati su standardni. Ali mogu biti specijalni i napravljeni za specifične operacije i potrebe.

Najviše se koriste alati kao što su:

  • svrdla
  • strojni ureznici
  • glodala
  • glodače glave
  • pilasta glodala – pile
  • borštange
glodala
Tipovi glodala

Postoje i specifični alati za specijalne strojeve i specijalne namjene.

Svaki alat se steže u svoj prihvat ili držač alata. Prihvat zajedno s alatom ulazi u radno vreteno stroja.

Najviše korišteni prihvati za glodalice su:

  • Držači s elastičnom čahurom
  • Weldon
  • Borfuter

Držači s elastičnim čahurama služe za stezanje svrdla, ureznika i glodala. Weldon je za glodala, a borfuteri najviše za svrdla.

Držači s elastičnim čahurama dolaze s kompletom elastičnih čahura. Svaka čahura ima svoju veličinu. Npr čahura 9 – 10 može stegnuti alate promjera od 9 do 10 milimetara. Čahura 10 – 11 može stegnuti alate od 10 do 11 milimetara promjera.

Borfuter ima raspon veličine promjera od do, koju može stegnuti.

Weldon je “fiksni” prihvat određenog promjera. Npr Weldon 16 može stegnuti samo alat promjera 16 milimetara.

Prilikom stezanja alata i montaže alata u prihvat treba obratiti pažnju na silu stezanja i ispravno stezanje.

Opće pravilo je da bi alat trebao biti 1/3 svoje dužine stegnut u prihvat.

Malo drugačiji sistem imaju glodače glave. Koje imaju svoje zasebne prihvate.

CNC strojevi – edukacija i programiranje

Ovdje možeš naučiti više o programiranju i upravljanju CNC-a. Za početak pogledaj članke u sekciji blog. Ili klikni na dolje priložene linkove.

 >> Online Tečaj Programiranja G Koda <<

Prijavi se na online tečaj CNC programiranja putem email-a i prvih 10 lekcija ide BESPLATNO!


We respect your email privacy

oNLINE TEČAJ CNC PROGRAMIRANJA

Prijavite se na online tečaj CNC programiranja putem email-a, i prvih 10 lekcija dobivate BESPLATNO!